{"id":301,"date":"2013-10-04T07:18:46","date_gmt":"2013-10-04T07:18:46","guid":{"rendered":"http:\/\/tzokrasic.hr\/?page_id=301"},"modified":"2019-11-27T13:38:09","modified_gmt":"2019-11-27T13:38:09","slug":"crkva","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/tzokrasic.hr\/?page_id=301","title":{"rendered":"Poznate li\u010dnosti"},"content":{"rendered":"<p>&nbsp;<\/p>\n<ul class=\"arrowlist\">\n<li><a href=\"http:\/\/tzokrasic.hr\/?page_id=273\"><b>Bla\u017eeni Alojzije Stepinac<\/b><\/a><\/li>\n<li><b>Kardinal Franjo Kuhari\u0107<\/b><\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align: justify;\"><img loading=\"lazy\" class=\"alignleft size-full wp-image-683\" src=\"http:\/\/tzokrasic.hr\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/index.jpg\" alt=\"index\" width=\"193\" height=\"261\" srcset=\"https:\/\/tzokrasic.hr\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/index.jpg 193w, https:\/\/tzokrasic.hr\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/index-147x200.jpg 147w\" sizes=\"(max-width: 193px) 100vw, 193px\" \/>Ro\u0111en je 15. travnja 1919. godine u Gornjem Pribi\u0107u kao trinaesto dijete u obitelji.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kardinal Franjo Kuhari\u0107, nadbiskup zagreba\u010dki, jedna je od najomiljenijih i najkarizmati\u010dnijih osoba u Katoli\u010dkoj crkvi u novijoj Hrvatskoj povijesti. Zagreba\u010dkim nadbiskupom i predsjednikom tada\u0161nje Biskupske konferencije imenovan je 16.lipnja 1970. godine.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Papa Ivan Pavao II., imenovao ga je 2. velja\u010de 1983. godine kardinalom.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U svojim sje\u0107anjima ostavio je potresna svjedo\u010danstva o poratnoj komunisti\u010dkoj zbilji i napadu na op\u0107eduhovne i kr\u0161\u0107anske vrijednosti, na ljudsko dostojanstvo, i slobodu \u010dovjeka. Kao svjedok mu\u010deni\u0161tva Alojzija Stepinca uvijek je isticao da je Stepinac bio nepravedno osu\u0111en te da je bio i ostao nadahnu\u0107e za hrvatsko sve\u0107enstvo i \u010ditavi hrvatski narod. Za vrijeme svoga biskupovanja pridonio je duhovnom i nacionalnom jedinstvu domovinske i iseljene Hrvatske.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U Domovinskom ratu branio je pravo Hrvatske na njezinu samostalnost, ali je odlu\u010dno ustao i na obranu svih potla\u010denih i prognanih zauzimaju\u0107i se za pravo i dostojanstvo svakog \u010dovjeka bez obzira na njegovu vjersku ili nacionalnu pripadnost. Godine 1993., izabran je za prvog predsjednika Hrvatske biskupske konferencije.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kao zagreba\u010dki nadbiskup do\u017eivio je najve\u0107u radost kada je papa Ivan Pavao II. Alojzija Stepinca proglasio bla\u017eenim. Tada su njegova nadanja o pobjedi istine i pravde bile ispunjene. Blagopokojnom kardinalu Franju Kuhari\u0107u, nadbiskupu zagreba\u010dkom, \u010dovjeku malenog rasta, ali velikog duha, neumornom \u0161iritelju istine o Bla\u017eenom Alojziju Stepincu kao i o pravednoj borbi Hrvata za njihovu dr\u017eavu, moramo trajno biti zahvalni za sve ono \u0161to je u\u010dinio za dr\u017eavu i narod.<\/p>\n<p>Preminuo je u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu 11. o\u017eujka 2002. godine.<\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">.<\/span><\/p>\n<ul class=\"arrowlist\">\n<li><b>Dr. Josip Torbar<\/b><\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align: justify;\"><img loading=\"lazy\" class=\"alignleft size-full wp-image-681\" src=\"http:\/\/tzokrasic.hr\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/220px-Torbar_josip.jpg\" alt=\"220px-Torbar_josip\" width=\"220\" height=\"334\" srcset=\"https:\/\/tzokrasic.hr\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/220px-Torbar_josip.jpg 220w, https:\/\/tzokrasic.hr\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/220px-Torbar_josip-197x300.jpg 197w, https:\/\/tzokrasic.hr\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/220px-Torbar_josip-131x200.jpg 131w\" sizes=\"(max-width: 220px) 100vw, 220px\" \/>Dr. Josip Torbar (1824 &#8211; 1900) , poznati hrvatski prirodoslovac, knji\u017eevnik, pedagog i politi\u010dar, ro\u0111en je u Kra\u0161i\u0107u. Gimnaziju je zavr\u0161io u Karlovcu a filozofiju i teologiju na zagreba\u010dkom sjemeni\u0161tu. Zatim <span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp;<\/span>odlazi na studij u Be\u010d, gdje dobiva zvanje profesora fizike i prirodopisa.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Za svoju \u017eivotnu misiju postavio si je zadatak Hrvate obrazovati i podu\u010davati prirodnim znanostima. Kako<span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp; <\/span>je to bilo<span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp; <\/span>u vrijeme kad se u Hrvatskoj na prirodne znanosti gledalo kao na vra\u017eju rabotu dugo nije bio shva\u0107en i prihva\u0107en u<span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp; <\/span>ruralnim <span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp;<\/span>sredinama.<\/p>\n<p>Zastupnik u Hrvatskom saboru je bio <span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp;<\/span>u tri mandata.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Bio je i <span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp;<\/span>pokreta\u010d i urednik tada zna\u010dajnih \u010dasopisa i listova<span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp; <\/span>&#8211; Knji\u017eevnik, Katoli\u010dki list i Gospodarski list koji neprestano izlazi jo\u0161 i <span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp;<\/span>danas.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Inicirao je i osnovao sa grupom istomi\u0161ljenika, <span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp;<\/span>dana\u0161nji Hrvatski planinarski savez gdje je bio i dva puta na \u010delu te organizacije kao predsjednik.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Koliko je bio u to doba priznat i zaslu\u017ean za napredak znanosti, najbolje pokazuje podatak da je od 1890. godine pa sve do svoje smrti bio imenovan za predsjednika Jugoslavenske akademije za znanost i umjetnost.<\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">.<\/span><\/p>\n<ul class=\"arrowlist\">\n<li><b>Janko Matko<b><\/b><\/b><\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align: justify;\"><img loading=\"lazy\" class=\"alignleft size-full wp-image-682\" src=\"http:\/\/tzokrasic.hr\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/Janko-Matko-212x300.png\" alt=\"Janko-Matko-212x300\" width=\"212\" height=\"300\" srcset=\"https:\/\/tzokrasic.hr\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/Janko-Matko-212x300.png 212w, https:\/\/tzokrasic.hr\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/Janko-Matko-212x300-141x200.png 141w\" sizes=\"(max-width: 212px) 100vw, 212px\" \/>Janko Matko (1898 \u2013 1979) ro\u0111en u Brleni\u0107u kraj Kra\u0161i\u0107a, najzna\u010dajniji je uz Mariju Juri\u0107 \u2013 Zagorku predstavnik tzv. pu\u010dke knji\u017eevnosti.<span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp; <\/span>Napisao je dvadesetak romana iz nacionalne povijesti a likovi i<span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp; <\/span>radnje su mu \u010desto bili<span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp; <\/span>inspirirani motivima iz rodnog kraja.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Janku Matku nikada nije nedostajalo \u010ditatelja i rijetko<span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp; <\/span>koja ku\u0107a u Hrvatskoj ne posjeduje barem neki njegov roman. Znao je u<span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp; <\/span>svojim romanima na\u0107i put do \u010ditateljske publike i zato je bio<span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp; <\/span>\u010ditan i voljen od brojne rodoljubne \u010ditala\u010dke publike.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Naklade u kojima su izlazila <span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp;<\/span>njegova djela, prelazili su 500 000 primjeraka \u0161to ne \u010dudi jer <span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp;<\/span>mu <span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp;<\/span>svi romani uklju\u010duju sna\u017ene emocije.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Njegova djela tiskala su se pod imenom: \u017drtva, Mo\u0107 <span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp;<\/span>zemlje, Dragulji i strasti, Svjetlo ugaslih o\u010diju, Pla\u010d \u0161ume, Pokajnik, Majka, Ma\u0107eha, Slu\u017eavka, Tu\u017eim, Sudbine, Hrvatske pri\u010de i legende, Tajna, Kardinalova ljubav, Bez krivnje krvi, Krv nije voda, Ribar i more, Izgubljeni biser i Dva \u017eivota jedne \u017eene.<\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">.<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #ffffff;\">.<\/span><\/p>\n<ul class=\"arrowlist\">\n<li><b>Biskup Josip Mrzljak<\/b><\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align: justify;\"><img loading=\"lazy\" class=\"alignleft size-medium wp-image-684\" src=\"http:\/\/tzokrasic.hr\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/Mrzljak-Josip-040409-206x300.jpg\" alt=\"Mrzljak-Josip-040409\" width=\"206\" height=\"300\" srcset=\"https:\/\/tzokrasic.hr\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/Mrzljak-Josip-040409-206x300.jpg 206w, https:\/\/tzokrasic.hr\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/Mrzljak-Josip-040409-137x200.jpg 137w, https:\/\/tzokrasic.hr\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/Mrzljak-Josip-040409.jpg 315w\" sizes=\"(max-width: 206px) 100vw, 206px\" \/>Vara\u017edinski biskup msgr. Josip Mrzljak je prane\u0107ak bl. Alojzija Stepinca i unuk Stepin\u010deve sestre koji se rodio u Vukovaru, 19. sije\u010dnja 1944. godine gdje mu je otac Vladimir bio op\u0107inski slu\u017ebenik. Partizani su mu &nbsp;1945. godine odveli oca gdje mu se gubi svaki trag a majka Barica r. \u0160imecki se sa malim Josipom i ostalom &nbsp;djecom&nbsp; vra\u0107a &nbsp;u Kra\u0161i\u0107. Tu u Kra\u0161i\u0107u, &nbsp;Josip Mrzljak&nbsp; provodi djetinjstvo i mladost.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Za sve\u0107enika je zare\u0111en 16. studenog 1969. godine.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Posve\u0107en je za biskupa 6. velja\u010de 1999. godine gdje je za svoje biskupsko geslo uzeo izreku \u201e\u010ciniti dobro\u201c.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"color: #ffffff;\"><b>&nbsp;.<\/b><\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"color: #ffffff;\">.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"color: #ffffff;\">.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"color: #ffffff;\">.<\/span><\/p>\n<ul class=\"arrowlist\">\n<li><b>Vojni biskup msgr. Juraj Jezerinac<\/b><\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align: justify;\"><img loading=\"lazy\" class=\"alignleft size-medium wp-image-685\" src=\"http:\/\/tzokrasic.hr\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/DSC_0273-200x300.jpg\" alt=\"DSC_0273\" width=\"200\" height=\"300\" srcset=\"https:\/\/tzokrasic.hr\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/DSC_0273-200x300.jpg 200w, https:\/\/tzokrasic.hr\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/DSC_0273-133x200.jpg 133w, https:\/\/tzokrasic.hr\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/DSC_0273.jpg 600w\" sizes=\"(max-width: 200px) 100vw, 200px\" \/>Juraj Jezerinac ro\u0111en je 23. travnja 1939. godine u Jezerinama, \u017eupa Gornje Prekri\u017eje.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Za sve\u0107enika je zare\u0111en 1966. godine a mladu misu je slu\u017eio iste godine u Gornjem Prekri\u017eju.&nbsp; Za biskupa je zare\u0111en 1991. godine u zagreba\u010dkoj katedrali po rukama nadbiskupa i kardinala Franje Kuhari\u0107a.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Godine 1996. godine potpisan je ugovor izme\u0111u Republike Hrvatske i Svete stolice o du\u0161ebri\u017eni\u0161tvu katolika me\u0111u vojnoredarstvenim snagama i nakon toga je osnovana &nbsp;Vojna biskupija, 25.travnja 1997. godine. Istog toga &nbsp;dana prvim vojnim biskupom u Republici Hrvatskoj imenovan je dotada\u0161nji &nbsp;zagreba\u010dki biskup mons. Juraj Jezerinac.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"color: #ffffff;\">.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"color: #ffffff;\">.<\/span><\/p>\n<ul class=\"arrowlist\">\n<li><strong>Mons. Matija Stepinac <\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align: justify;\"><a href=\"http:\/\/tzokrasic.hr\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/matija-stepinac.jpg\"><img loading=\"lazy\" class=\"alignleft size-full wp-image-1077\" src=\"http:\/\/tzokrasic.hr\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/matija-stepinac.jpg\" alt=\"matija stepinac\" width=\"200\" height=\"300\" srcset=\"https:\/\/tzokrasic.hr\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/matija-stepinac.jpg 200w, https:\/\/tzokrasic.hr\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/matija-stepinac-133x200.jpg 133w\" sizes=\"(max-width: 200px) 100vw, 200px\" \/><\/a>Mons. Stepinac ro\u0111en je u Brezari\u0107u &#8211; \u017eupa Kra\u0161i\u0107 17. listopada 1938. godine. Nakon zavr\u0161etka osnovne \u0161kole u Kra\u0161i\u0107u, u\u0161ao je u Nadbiskupsko dje\u010da\u010dko sjemeni\u0161te u Zagrebu te poha\u0111ao klasi\u010dnu gimnaziju u kojoj je 1957. godine polo\u017eio ispit zrelosti. Iste godine stupio je u Bogoslovsko sjemeni\u0161te u Zagrebu te polazio teolo\u0161ke studije na Bogoslovnom fakultetu gdje je diplomirao 1963. godine. Za sve\u0107enika je zare\u0111en 21. listopada 1962. godine. Kapelansku slu\u017ebu vr\u0161io je u Po\u017eegi i Sisku, a bio je i privremeni upravitelj \u017eupa u Petrinji i Hrastovici.<br \/>\nDekretom zagreba\u010dkoga nadbiskupa Franje Kuhari\u0107a 3. travnja 1970. godine imenovan je upraviteljem tek osnovane \u017eupe Utrina i Zapru\u0111e u Novom Zagrebu.<br \/>\nGodine 1988. imenovan je \u017eupnikom \u017eupe Sv. Petra u Zagrebu \u0161to ostaje do 2008. godine. Kapelanom Njegove Svetosti (monsinjorom), imenovan je 1983. godine, a zagreba\u010dki nadbiskup kardinal Josip Bozani\u0107 imenovao ga je kanonikom Prvostolnoga kaptola zagreba\u010dkog 2008. godine.<br \/>\nU godinama svoga sve\u0107enstva Matija Stepinac pokrenuo je vi\u0161e \u017eupnih biltena za mlade\u017e i \u017eupne zajednice, te napisao \u010ditav niz pastoralno usmjerenih \u010dlanaka za izgradnju \u017eupnih zajednica.<br \/>\nPreminuo je 16. velja\u010de 2011. godine u 73. godini \u017eivota i u 49. godini sve\u0107eni\u0161tva.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"color: #ffffff;\">.<\/span><\/p>\n<ul class=\"arrowlist\">\n<li><b>Akademski slikar Bla\u017e \u0106uk<\/b><\/li>\n<\/ul>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"size-full wp-image-5801 alignleft\" src=\"http:\/\/tzokrasic.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/blaz_cuk.jpg\" alt=\"\" width=\"226\" height=\"303\" srcset=\"https:\/\/tzokrasic.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/blaz_cuk.jpg 226w, https:\/\/tzokrasic.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/blaz_cuk-224x300.jpg 224w, https:\/\/tzokrasic.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/blaz_cuk-149x200.jpg 149w\" sizes=\"(max-width: 226px) 100vw, 226px\" \/><\/p>\n<p>Bla\u017e \u0106uk, hrvatski akademski slikar i pedagog, ro\u0111en je u Kra\u0161i\u0107u, 2. velja\u010de 1915. godine.<br \/>\nU Kra\u0161i\u0107u je zavr\u0161io pu\u010dku \u0161kolu.<\/p>\n<p>1926. godine upisao se u Franjeva\u010dku gimnaziju u Vara\u017edinu, a zatim studij teologije u Zagrebu.<br \/>\n\u017delio je upisati studij slikarstva, budu\u0107i da je volio crtati, te je proveo godinu dana u Munchenu, na privatnom te\u010daju crtanja kod slikara Konrada Schmid \u2013 Meila, kao pripremu<br \/>\nza polaganje prijamnog ispita na Akademiji likovnih umjetnosti.<\/p>\n<p>1939. godine upisao se na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, paralelno sa studiranjem teologije, ali je 1943. godine napustio sve\u0107eni\u0161tvo.<br \/>\nNa Akademiji likovnih umjetnosti izu\u010davao je studije glave u tehnici olovke i ugljena kod prof. Omera Mujad\u017ei\u0107a, akt kod slikara Joze Kljakovi\u0107a, a bio je u slikarskoj klasi kod slikara Vladimira Beci\u0107a.<\/p>\n<p>1944. godine diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti i upisao je grafi\u010dku specijalku kod slikara Tomislava Krizmana, ali ju je ubrzo morao napustiti zbog materijalnih neprilika.<\/p>\n<p>1945. godine se zaposlio na U\u010diteljskoj \u0161koli \u2013 Gimnaziji u Gospi\u0107u. Tako je zapo\u010deo vrlo uspje\u0161an pedago\u0161ki rad, te je osnovao kazali\u0161te lutaka i vodio je radionicu izrade lutaka.<\/p>\n<p>1953. godine iz Gospi\u0107a dolazi u Karlovac te nastavlja pedago\u0161ki rad najprije na osnovnoj \u0161koli, a ubrzo nakon toga na Gimnaziji kao profesor likovne umjetnosti i latinskog jezika.<br \/>\nNjegov pedago\u0161ki rad od struke je bio vrlo cijenjen.<\/p>\n<p>Umjetni\u010dki opus akademskog slikara Bla\u017ea \u0106uka mo\u017ee se podijeliti na gospi\u0107ku fazu kad najvi\u0161e crta obnovu grada, ljude na radu te pejza\u017ee i karlova\u010dku fazu kad stvara u tehnici ulja na platnu, a posebno u tehnici akvarela, te je crtao portrete i mrtvu prirodu.<\/p>\n<p>Pejza\u017ei \u010dine njegov najve\u0107i i najkvalitetniji dio opusa, a najve\u0107i broj je iz prirode s naj\u010de\u0161\u0107im motivom vode \u2013 karlova\u010dkih rijeka, te je poznat kao izraziti pejza\u017eist i akvarelist.<\/p>\n<p>Akademski slikar Bla\u017e \u0106uk umro je u Karlovcu 4. lipnja 1975. godine u 60-toj godini \u017eivota.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"&nbsp; Bla\u017eeni Alojzije Stepinac Kardinal Franjo Kuhari\u0107 Ro\u0111en je 15. travnja 1919. godine u Gornjem Pribi\u0107u kao trinaesto dijete u obitelji. Kardinal Franjo Kuhari\u0107, nadbiskup zagreba\u010dki, jedna je od najomiljenijih i najkarizmati\u010dnijih osoba u Katoli\u010dkoj crkvi u novijoj Hrvatskoj povijesti. Zagreba\u010dkim nadbiskupom i predsjednikom tada\u0161nje Biskupske konferencije imenovan je 16.lipnja 1970. godine. Papa Ivan Pavao [...]","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","template":"","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tzokrasic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/301"}],"collection":[{"href":"https:\/\/tzokrasic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/tzokrasic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tzokrasic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tzokrasic.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=301"}],"version-history":[{"count":23,"href":"https:\/\/tzokrasic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/301\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5802,"href":"https:\/\/tzokrasic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/301\/revisions\/5802"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tzokrasic.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=301"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}