U grkokatoli\u010dkoj crkvi i sveti\u0161tu na Gospinu oto\u010di\u0107u u Pribi\u0107u, u subotu 25. o\u017eujka \u017eupljani istoimene \u017eupe proslavili su godi\u0161nje pro\u0161tenje blagdana Navje\u0161tenja Gospodnjega. Na zamolbu doma\u0107eg \u017eupnika Nenada Kraja\u010di\u0107a i Kri\u017eeva\u010dke eparhije, Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandi\u0107a uru\u010dila je \u017eupi relikviju sv. Leopolda B. Mandi\u0107a koja \u0107e ubudu\u0107e biti izlo\u017eena na trajno \u010da\u0161\u0107enje vjernicima i hodo\u010dasnicima \u201eDoline kardinala”.
\nU crkvi Sv. Siksta u Pribi\u0107u, nakon pozdravnih rije\u010di doma\u0107ih \u017eupnika Stjepana Dijane\u0161a i Nenada Kraja\u010di\u0107a, izmoljene su Litanije sv. Leopoldu nakon \u010dega je fra Jure \u0160ar\u010devi\u0107, provincijal Hrvatske kapucinske provincije, uru\u010dio mo\u0107i sv. Leopolda kri\u017eeva\u010dkom vladici Nikolu Keki\u0107u. U sve\u010danoj procesiji od crkve Sv. Siksta do crkve Blagovijesti okupili su se brojni hodo\u010dasnici iz \u017dumberka, Zagreba, Karlovca, kao i \u010dlanovi Vatrogasnoga dobrovoljnog dru\u0161tva iz Pribi\u0107a te \u010dlanovi KUD-a \u201e\u017dumber\u010dani” iz Zagreba. Uz sve\u0107enike \u017dumbera\u010dkog vikarijata, rimokatoli\u010dke sve\u0107enike na sve\u010danosti su nazo\u010dni bili i na\u010delnik Op\u0107ine Kra\u0161i\u0107 Josip Petkovi\u0107 Fajnik i na\u010delnik Op\u0107ine \u017dumberak Zdenko \u0160iljak.
\nLiturgijsko slavlje prevodio je kri\u017eeva\u010dki vladika Nikola Keki\u0107, uz koncelebraciju provincijala \u0160ar\u010devi\u0107a, kao i sve\u0107enika zapadnog i isto\u010dnog obreda okupljenih na slavlju. Izraziv\u0161i radost uime Hrvatske kapucinske provincije \u0161to na svetkovinu Blagovijesti, kada istoimena \u017eupa slavi godi\u0161nje pro\u0161tenje, mo\u017ee prisustvovati slavlju predaje mo\u0107i sv. Leopolda Manid\u0107a koju vjernici toga kraja dobivaju u trajno vlasni\u0161tvo, provincijal \u0160ar\u010devi\u0107 prisjetio se dolaska neraspadnutog tijela sv. Leopolda u Zagreb kada su se rijeke ljudi slijevale kako bi na\u0161 narod otkrio svoju \u201ekatoli\u010dku du\u0161u i srce”. Govore\u0107i o sv. Leopoldu, o. \u0160ar\u010devi\u0107 istaknuo je kako i danas njegovo svjedo\u010danstvo sveta \u017eivota okuplja mno\u0161tvo vjernika. Citiraju\u0107i bl. Alojzija kako je sv. Leopold orija\u0161 duhom preko kojega \u0107e Bog na\u0161em narodu u\u010diniti velike stvari, propovjednik je istaknuo kako je ve\u0107 prije progla\u0161enja bla\u017eenim i svetim bla\u017eeni Stepinac u njemu prepoznao sveca poti\u010du\u0107i kapucine na \u0161irenje njegova \u0161tovanja u narodu. \u201eSada mu sveti Leopold vra\u0107a taj dug, zagovara kod Boga njegovu stvar, njegovu kanonizaciju. A sveci mogu u\u010diniti puno”, isti\u010de \u0160ar\u010devi\u0107, napominju\u0107i kako je sveti Leopold imao ljubavi prema svakom \u010dovjeku, a napose u ispovjedaonici kada je bio oru\u0111e Bo\u017eje milosti u sakramentu pomirenja. Govoriv\u0161i o \u0161tovanju sv. Leopolda prema presvetoj Bogorodici istaknuo je Leopoldovo hodo\u010da\u0161\u0107e u Loreto kao znak njegove ljubavi prema nebeskoj Majci. \u201eNeka nas ovaj Bo\u017eji \u010dovjek potakne da budemo vi\u0161e ljudi, da budemo strpljivi jedni prema drugima, da \u017eivimo ono milosr\u0111e koje nam je otkrio papa Franjo kada je proglasio Godinu milosr\u0111a koja je, istina, zavr\u0161ena, ali Bo\u017eje milosr\u0111e nastavlja djelovati i \u017eivjeti. Stoga, prihvatimo Bo\u017eje milosr\u0111e i \u017eivimo prema Njemu”, zaklju\u010dio je provincijal \u0160ar\u010devi\u0107.
\nGovore\u0107i o va\u017enosti svetkovine Blagovijesti, vladika Keki\u0107 istaknuo je kako Isus Krist kao vje\u010dna O\u010deva rije\u010d prihva\u0107a na\u0161u ljudsku narav kako bi nas oslobodio od robovanja grijehu, dav\u0161i sama sebe kao otkupninu za mnoge. \u201eKao \u0161to je Rije\u010d postala tijelom u krilu presvete Bogorodice, ta ista Rije\u010d treba biti utjelovljena u na\u0161em svakodnevnom \u017eivotu, postati dio nas kako bi poput presvete Bogorodice i mi mogli vlastitim \u017eivotom posvjedo\u010diti Marijine rije\u010di koje svakodnevno izgovaramo u molitvi Pozdravljena ‘Evo sluge, slu\u017ebenice Bo\u017eje’. Bo\u017ee u tvojim sam rukama, Ti me vodi jer ti \u017eelim slu\u017eiti, tebi se klanjati i tebe slaviti”.
\nGovore\u0107i o sve\u010danosti dolaska mo\u0107i sv. Leopolda Mandi\u0107a, vladika Keki\u0107 isti\u010de kako to mjesto postaje mjesto gdje \u0107e vjernici ovoga kraja imati milost utjecati se zagovoru sv. Leopolda pred njegovim mo\u0107ima kako bi po njegovu zagovoru zadobili ozdravljenje. \u201eSveti Leopold bio je produ\u017eena ruka Isusa Krista, napose u ispovjedaonici, stoga nas sveti Leopold upu\u0107uje na Isusa Krista kao lije\u010dnika na\u0161e du\u0161a i tijela. Pozvani smo, stoga, u ovo vrijeme Svete \u010detrdesetnice prona\u0107i vremena i po\u0107i ispovjedniku kako bi o\u010distili svoje du\u0161e i na najuzvi\u0161eniji na\u010din do\u010dekali Uskrsnu\u0107e Gospodnje”, isti\u010de biskup Keki\u0107.
\nGovore\u0107i o Pribi\u0107u kao povijesnom mjestu i sjedi\u0161tu prve Mar\u010danske, a kasnije i Kri\u017eeva\u010dke biskupije, istaknuo je ulogu biskupa Gabre Mijaki\u0107a koji je bio povezan s hrvatskim banom Petrom Zrinskim, ujedno i \u017eumbera\u010dkim kapetanom, u poku\u0161aju ostvarivanja vi\u0161e slobode za Hrvatsku u ona vremena. Petar Zrinski zajedno s Franom K. Frankopanom osu\u0111en na smrt, a zbog istih razloga i grkokatoli\u010dki biskup Gabre Mijaki\u0107 zbog iskazane potpore Petru Zrinskom. Govore\u0107i o pribi\u0107kom dvorcu koji je zaslugom Pavla Zor\u010di\u0107a postalo sredstvo financiranja \u017eumbera\u010dke djece u Grkokatoli\u010dkom sjemeni\u0161tu, vladika Nikola isti\u010de kako je Pribi\u0107, nakon \u0161to je spaljeno sjedi\u0161te Mar\u010danske biskupije u Mar\u010di od strane neprijatelja obnove crkvenoga zajedni\u0161tva s Katoli\u010dkom Crkvom, postalo duhovno sredi\u0161te mar\u010danskih biskupa kroz 40 godina. \u201eNjihova uloga je neizmjerna jer su ovdje u Pribi\u0107u, kao istinski pastiri, bdjeli nad svojim stadom kada su na samim vratima \u017dumberka sprije\u010dili poku\u0161aj pravoslanih vladika da \u017dumber\u010dane prevedu u pravoslavlje, te na taj na\u010din sa\u010duvali katolicitet na ovim na\u0161im prostorima. Na\u0161im biskupima i Grkokatoli\u010dkoj Crkvi prisko\u010dila je u pomo\u0107 Marija Terezija koja je 1763. godine izdav\u0161i dokument kojim zabranjuje pravoslavnima da na \u017eumbera\u010dkom terenu zbunjuje vjernike jer su oni prihvatili zajedni\u0161tvo s Katoli\u010dkom Crkvom u kojem \u017eele ostati, dav\u0161i svoj doprinos kao \u017dumbera\u010dki uskoci u mnogim poljima”, zaklju\u010dio je biskup Keki\u0107.
\nNaposljetku okupljenima se obratio i doma\u0107i \u017eupnik Nenad Kraja\u010di\u0107 koji je, zahvaliv\u0161i Hrvatskoj kapucinskoj provinciji na mo\u0107ima sv. Leopolda, istaknuo kako ova jubilarna crkvica na Gospinu oto\u010di\u0107u i tim dolaskom sv. Leopolda u na\u0161u sredinu \u017eeli postati duhovna oaza za mnoge hodo\u010dasnike pribi\u0107koga i \u017eumbera\u010dkog kraja. Zahvaljuju\u0107i \u017eupljanima, vatrogasnim i kulturnim dru\u0161tvima, civilnim vlastima, kao i hodo\u010dasnicima o. Nenad pozvao je okupljene na vanjsku proslavu odr\u017eanu u ambijentu pribi\u0107koga dvorca.
\nCrkva Blagovijesti u Pribi\u0107u u neobizantskom stilu podignuta je 1911. g. na umjetnom oto\u010di\u0107u po nacrtu arhitekta Stjepana Podhorskog, a od 25. o\u017eujka 2012. progla\u0161ena je glavnim Marijanskim sveti\u0161tem za \u017dumbera\u010dki vikarijat.<\/p>\n
<\/p>\n