DogađanjaNovosti

Premijerno prikazan film ‘Sveta Hrvatska’

Postavljeno 15/02/2016 | od : | Kategorija : Događanja,Novosti | 0 komentara

U tjednu kada proslavljamo ‘Stepinčevo’ 12. veljače je u Krašiću u organizaciji Turisitčke zajednice općine i Ogranka Matice Hrvatske Jastrebarsko premijerno je prikazan film ‘Sveta Hrvatska’.

Dokumentarni film je posvećen velikanima Crkve u Hrvata, Hrvatskim svecima i blaženicima, a o filmu su na premijeri govorili njegovi autori redatelj Jakov Sedlar i scenarist Nino Škrabe. O filmu je govorio i mons.prof.dr.Stjepan Baloban.

Nakon premijere autori su ovom prilikom potpisali darovnicu kojom su dali suglasnost Uredu za vjeronauk Zagrebačke nadbiskupije za njegovo daljnje prikazivanje bez naknade u obrazovnim i vjerskim ustanovama.


 

Bilo je i svetaca i blaženika puno više od službeno proglašenih. No, i ovaj mali broj službeno proglašenih na svoj način govori neraskidivoj vezi hrvatskoga naroda i Crkve gdje god pripadnici toga naroda živjeli i danas žive. Ta nevidljiva mreža hrvatskih svetaca i blaženika zalog je boljoj budućnosti hrvatskoga naroda i u današnjem vremenu lutanja i nesnalaženja hrvatskih vođa, rekao je dr. Baloban u svom izlaganju

Krašić, (IKA) – U tjednu slavlja Stepinčeva, Turistička zajednica općine Krašić i Ogranak Matice hrvatske u Jastrebarskom priredili su premijeru filma redatelja Jakova Sedlara „Sveta Hrvatska”. Scenarij za film o hrvatskim svecima i blaženicima napisao je Nino Škrabe, produkciju potpisuje Dominik Sedlar, a tekst interpretiraju dramski umjetnici Sanja Marin i Dragan Despot.
Premijera je održana u petak, 12. veljače u Općinskoj vijećnici u Krašiću, gdje je dobrodošlicu izrekao načelnik općine i predsjednik Turističke zajednice Krašića Josip Petković Fajnik.
Uz mnogobrojne mještane Krašića, premijeri je nazočio i domaći župnik Dragutin Kučan, kao i župnici susjednih župa, časna majka Služavki Malog Isusa Radoslava Radek, pročelnik Katedre za socijalni nauk Crkve Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Baloban, predstojnica Ureda za vjeronauk Zagrebačke nadbiskupije prof. dr. sc. s. Valentina Mandarić, predsjednica Ogranka Matice hrvatske Jastrebarsko Klementina Škrabe, kao i redatelj Jakov Sedlar i scenarist Nino Škrabe.
Načelnik Općine je naglasio, kako je ovo poseban dan, jer se iz „Doline kardinala” može poslati pozitivna i lijepa slika, da ovaj film, „hvalevrijedno djelo ode širom Lijepe naše, u sve naše domove, da nam naši sveci i blaženici budu i dalje uzor i podstrijek za borbu i za sve ono što nam svaki dan život donosi”.
Obraćajući se okupljenima Jakov Sedlar je naglasio, kako ovakve priče nije moguće raditi bez dobroga duha, a dobri duh ove priče i mnogih njegovih priča je Nino Škrabe. Sedlar je istaknuo, kako je uglavnom surađivao sa trojicom autorom koji su bitno odredili način na koji je radio, i teme koje je obrađivao. To su Hrvoje Histrec, don Živko Kustić i Nino Škrabe.
Sva ta trojica, svaki na svoj način unosili su onaj najljepši i najbolji dio sebe u priče koje smo želje i ispričati. U ovoj priči čini mi se da se radi o najtoplijem tekstu, rekao je Sedlar.
Nino Škrabe se također vidno dirnut obratio prisutnima „ponosan sam i sretan da sam među vama, Krašić je nama Jaskancima u srcu, to je Dolina kardinala”. Upozorio je, kako se priča o vinskim cestama, „a mi imamo takvu hodočasničku cestu koju nema ne samo Hrvatska, nego ni Europa. Kad krenemo od Donje Reke gdje je biskup Nežić, pa Jaske gdje je bio nadbiskup Bauer, imamo i samostan Majke Božje Škapularske, pa velikog teologa u Cvetkoviću Bakšića, Martina Borkovića u Domagoviću, dođemo do Majke Božje Volavske, u Krašiću imamo kardinala Stepinca, Kuharića u Pribiću. Imamo žive Mrzljaka, Jezerinca, pa biskupa Kekića grkokatolika. Bilo je tu više od deset biskupa. Mi smo ponosni na to i sretni. Trebamo to još više popularizirati i još više učiniti za taj kraj. Ovaj film je samo jedan dio težnje da nešto napravimo”.
U ovoj prigodi Škrabe je posvjedočio kako je Stepinac utjecao na njegovo djetinjstvo i cijeli život. Stepinac, kad se to ime izgovaralo u našoj kući, kao da je svetac među nama još dok je bio živ, rekao je. Prisjetio se i kako su svi plakali kad je objavljeno da je umro, a u njegovoj kući su okupljeni zapjevali „Ljiljane bijeli”.
U kraćem osvrtu na film, dr. Baloban je naglasio, kako je „Krašić i ovaj predivan kraj domovine nam Hrvatske u kojem se oduvijek živjelo teško, ali čestito i pošteno iznimno pogodno mjesto za premijeru filma ‘Sveta Hrvatska'”.
Istaknuo je, kako su u filmu prikazani pojedinci, službeno od Katoličke Crkve proglašeni blaženici i sveci.
U odnosu na dugu, tešku i različitim izazovima opterećenu povijest i hrvatskoga naroda i Crkve u njemu malo ih je, tek tri proglašena sveca, i devet blaženika. Bilo je i svetaca i blaženika puno više od službeno proglašenih. No, i ovaj mali broj službeno proglašenih na svoj način govori neraskidivoj vezi hrvatskoga naroda i Crkve gdje god pripadnici toga naroda živjeli i danas žive. Od Krašića do Zaljeva hrvatskih svetaca, od hrvatskoga juga i Blata na Korčuli preko Hercegovine i Bosne do Slavonije, Križevaca, te hrvatske Istre. Ta nevidljiva mreža hrvatskih svetaca i blaženika zalog je boljoj budućnosti hrvatskoga naroda i u današnjem vremenu lutanja i nesnalaženja hrvatskih vođa, ustvrdio je Baloban, te nastavio „u tom kontekstu bl. Alojzije Stepinac iznova postaje nevidljivim vođom, koji danas kao i nekada smeta onim istima koji su ga 1946. godine nepravedno osudili, stavili u zatvor misleći da ga na taj način mogu odijeliti od naroda i Crkve. Nisu uspjeli tada, ali to im neće uspjeti ni danas, premda su uvelike uznemirili hrvatsko pučanstvo, a napose vjernike za koje je Alojzije Stepinac i mučenik i svetac”. U tom je kontekstu podsjetio na proročke riječi sv. Ivana Pavla II. na Mariji Bistrici 1998. prilikom beatifikacije, kada je ustvrdio da bl. Alojzije Stepinac svojemu narodu pruža svojevrsni kompas, da bi se znao orijentirati.
Taj Stepinčev kompas i Stepinčev duh je potreban i današnjoj Crkvi u Hrvatskoj kako bi se u ovim prijelomnim vremenima mogla iskreno svjedočiti svoju privrženost Bogu, Crkvi i svome hrvatskom narodu, naglasio je Baloban, te podsjetio, kako se „povijest, ali i sadašnjost hrvatskog naroda ne može ni razumjeti ni protumačiti bez istinskog razumijevanja odnosa prema kršćanstvu, Katoličkoj Crkvi i općenito velikanima duha koji su ovaj ili onaj način povezani s kršćanstvom i Katoličkom Crkvom. Svi oni povjesničari i analitičari, političari i znanstvenici, domaći istrani koji i danas tumače prilike u hrvatskom narodu i društvu zaobilazeći ili ne uvažavajući taj neraskidiv odnos ratuju s argumentima, argumentacijama daleko od stvarnoga života. A stvarni život hrvatskoga naroda obilježili su ljudi, muževi i žene sveta života koji su u konkretnom životu bili vjerni Bogu, svojoj Crkvi i svome narodu, i iz te temeljne opcije bili su oličenje poštenja, dobrote, pravednosti, kao i iznimne brige za siromašne i nepravdama izudarane ljude svoje suvremenike”.
Nadalje, je ustvrdio „da, uistinu postoji ‘sveta Hrvatska’ koja se borila i bori za krst časti i slobodu zlatnu, koja je na braniku ljudskih i duhovnih sloboda hrvatske tradicije i baštine, jezika i kulture i danas. I koja je istodobno i otvorena prema drugima i drukčijima, koja je katolička, tj. univerzalna i spremna surađivati sa svim ljudima dobre volje. Ta, i takva Hrvatska prikazana je u filmu koji ćemo večeras pogledati. Film Sveta Hrvatska prikazuje duhovne velikane, koji i danas pokazuju putove ekumenizma i suživota s različitima, snagu vjerničkoga praštanja za naneseno zlo u Domovinskom ratu, a djeci i mladima bogatstvo vjere koje se sve više gubi u suvremenim ponudama trenutka i površnosti”. Naglašavajući kako takvu Hrvatsku na osobit način osjećaju i u svojim djelima nepogrešivo oslikavaju ljudi pera, umjetnici slike i riječi, Baloban je čestitao scenaristu Nini Škrabe i redatelju Jakovu Sedlaru sa suradnicima, jer su u „ovim zbunjujućim i nadasve dezorijentirajućim vremenima umjetnici iznova pozvani dati svoj doprinos dobru, lijepom, poštenom i nadasve istinitom koje nadilazi granice ljudskoga, i prostire se sve do božanskoga, za nas kršćane do Boga koji je sama ljubav, istina i dobrota”.
Baloban je i znakovitim ukazao na činjenicu da je premijera filma upriličena općinskoj vijećnici, u jednom civilnom prostoru.
To govori da film „Sveta Hrvatska” nadilazi granice isključivo crkvenoga prostora, i trebao bi ući i u svjetovne i u crkvene prostore; kako u školske učionice i vjeronaučne dvorane i crkve, tako i u hrvatske domove preko Hrvatske televizije, ustvrdio je, te posebno pohvalio inicijativu redatelja i vlasnika filma Jakova Sedlara i scenarista Nine Škrabe koji su svojom dobrotom omogućili da se ovaj dokumentarni film bez novčane naknade prikazuje u župama i školama Crkve u Hrvata, u domovini i inozemstvu.
U ovoj prigodi je potpisana darovnica, kojom su autori dali suglasnost Ureda za vjeronauk Zagrebačke nadbiskupije za prikazivanje bez novčane naknade u osnovnim i srednjim školama, kao i u župama Zagrebačke nadbiskupije, a pod istim uvjetima i u drugim biskupijama župama i školama Crkve u Hrvata u zemlji i inozemstvu.
U riječi zahvale prof. dr. sc. s. Valentina Mandarić je izrazila nadu, da ovaj film posluži u odgoju djece i mladih. Dodala je, kako je gledajući film osvjedočila se, da on objedinjuje tri komponente evangelizacijsku, kulturnu i odgojnu, a želja je upravo da vjeronauk ostvaruje ta tri cilja. Dodala je, kako je film doživjela informativno bogatim, vizualno dojmljivim, a formativno snažno svjedočkim.
Povijesni raspon od sveca do sveca je zaista velik, i kad ih gledamo u njihovim životnim kontekstima, i povijesnim i političkim zamijetili smo kako oni promiču vrijednosti koje su aktualne, bez obzira na povijesni odmak. Sve ono što su živjeli, promicali nama je danas itekako važno i potrebno. Jedan je pisac rekao da su sveci zvijezde koji ne zalaze. Mislim da i ovaj film doprinosi tome da naše sjajne zvijezde hrvatske kulture i kršćanstva i povijesti ne budu zaboravljene i da zaista sjaju, a sjat će punim sjajem ako naša djeca i mladi u njima prepoznaju svoje uzore, ustvrdila je dr. Mandarić.


 

 

 

Komentiraj članak